Stropovi su dijelovi konstrukcije koji prostor zatvaraju s gornje strane i dijele građevinu na etaže. Oni preuzimaju horizontalna opterećenja te ih prenose na vertikalne konstrukcije (zidove, stupove). Stropovi su ujedno i zaštita od buke, požara, vlage i topline. Kod gradnje kuće najčešće se koristi strop od armiranog betona (AB strop) ili polumontažni tzv. fert strop. U nastavku saznajte karakteristike i primjenu navedenih stropnih konstrukcija.
Armirano betonski strop
Za gradnju AB stropa potrebno je armatura, beton i oplata. Na početku je potrebno izraditi kompletnu oplatu s podupiračima. Debljina ploče dobiva se statičkim proračunom u ovisnosti o klasi betona, rasponu i opterećenju, a može biti 8-20 cm. Što je veći raspon kuće, to je ploča deblja. Najčešća debljina u obiteljskim kućama je 14-16 cm (zbog zvučne izolacije). Armatura je mrežasta i sastoji se od glavne (koja je deblja i pruža se u pravcu kraćeg raspona) i razdjelne (tanja je i povezuje šipke glavne armature) koja se postavlja okomito i iznosi oko 20% glavne armature. Okvirni utrošak armature na 1 m3 betona iznosi oko 100 kg. Betoniranje ploče treba izvesti kvalitetnim betonom te voditi brigu o pravilnoj njezi betona.
AB strop se primjenjuje kad nam je potrebna manja debljina stropa, kosi ili lučni strop ili kada je potrebno savladati veliki raspon, izvesti određena zaobljenja ili kad je u ploči puno prodora. Dodatna prednost ovih stropova je visoka nosivost, dugotrajnost i dobra vatrootpornost te glatka površina što olakšava završnu obradu. Međutim, pravilna izvedba stropa zahtijeva projekt, stručnu radnu snagu i pridržavanje zahtjevima projekta u svim segmentima, kako bi se osigurala pravilna ugradnja armature, oplate, a potrebno je i vibriranje betona (što se kod obiteljskih kuća nerijetko izostavlja).
Nedostatak AB stropova su viši troškovi, velika težina, relativno duže vrijeme izrade, potreba za puno oplate i podupirača te slaba toplinska svojstva. Upravo zbog ovog potonjeg, kod manje zahtjevnih konstrukcija (posebno obiteljskih kuća) često se poseže za primjenom fert stropova.
Fert strop
Fert strop je polumontažni betonski strop koji se sastoji od prefabriciranih gredica (širine 12 i visine 16 cm), stropne ispune (visine 14, 16 ili 20 cm) i tlačne betonske ploče visine 4-5 cm. Rasponi gredica su 2-6,6 m, a ona nosiva mora nalijegati na zid 5 cm, a armatura 10 cm. Prije početka gradnje se na razmaku 1-1,5 m postavljaju podupirači, a u slučaju raspona većeg od 4 m, potrebno je izvesti i AB rebro za ukrutu. Poprečno rebro za ukrutu izvodi se najviše na svakih 3 m raspona.
Prednosti fert stropova su niži troškovi gradnje, brže se postavljaju i imaju bolja toplinska svojstva. Omogućuju jednostavniju postavu elektroinstalacijskih cijevi (bužir) kroz rupe u blokovima. Za njih nije potrebna oplata kao za AB stropove, ali je nosive elemente ipak potrebno poduprijeti tijekom izvedbe.
Nedostaci fert stropova javljaju se kad u ploči treba izvesti prodore, kad treba dijelove ploče zaobliti ili izraditi balkone. Nadalje, nedostaci su i slabija zvučna svojstva (zbog šupljih blokova), značajna debljina stropa (ovisno o rasponu) te potreba za izradom dodatnih AB greda kod većih raspona.
Koji strop odabrati – AB strop ili fert strop?
Mogli bismo reći da idealno rješenje ne postoji. Naime i AB strop i fert strop imaju svoje prednosti i nedostatke. Vrsta stropa zadana je prema dizajnu kuće i ovisi o specifičnostima kuće, a konačnu odluku o vrsti konstrukcije donosi ovlašteni projektant. Prije konačnog odabira konstrukcije treba razmotriti raspon, oblik i opterećenje stropa. Pretpostavlja se da u obiteljskim kućama korisno opterećenje stropa u prosjeku iznosi 150 kg / m2 (oprema, ljudi). Potrebno je obratiti pozornost na krutost odnosno debljinu stropa kako se ne bi pojavile pukotine. Veliki utjecaj na udobnost korištenja imaju zvučna i toplinska izolacija stropa. Jednostavnost gradnje i troškovi stropa često su odlučujući faktor za većinu investitora.
Ako planirate gradnju kuće, troškove jednostavno procijenite pomoću ovog kalkulatora gradnje kuće.
