Grijanje kuće treba stvoriti što je moguće manje troškova. Također, treba biti sigurno za kućanstvo i okoliš, te osigurati toplinsku udobnost uz minimalno održavanje. Instalaciju grijanja potrebno je planirati u fazi projektiranja kuće. Investitori koji grade kuću imaju najmanje nekoliko mogućnosti izbora. Najpopularnija rješenja uključuju grijanje na kruta goriva, grijanje na plin, električno grijanje i dizalica topline. Koje će grijanje biti najjeftinije?
Napomena: Svi podaci sadržani u ovom članku trebaju se smatrati približnim, jer je točna procjena troškova grijanja moguća tek nakon uzimanja u obzir određenih čimbenika. Tu se ubrajaju: izolacija kuće, učinkovitost instalacija, kvaliteta korištenog goriva, podneblje, trajanje sezone grijanja, orijentacija kuće, površina grijanog prostora, preferirana temperatura u prostoru i dr.
Grijanje na struju – je li najskuplje?
Ako je plin nedostupan, možete odabrati grijanje na struju pomoću električnog kotla. Glavna prednost električnog kotla je vrlo visoka (do 100%) učinkovitost. Pored toga, ovaj uređaj je jeftiniji i jednostavniji za ugradnju od plinskog ili kotla na kruta goriva. Jednostavno se koristi: reguliranje temperature je bez problema, a instalacija ne zahtijeva stalnu intervenciju (primjerice, ne trebate kontinuirano dolijevati gorivo). Cijena samog kotla nije visoka, međutim mjesečni računi mogu biti prilično visoki. Grijanje na struju je čisto, jer nema dima ni pepela i nema rizika od trovanja ugljičnim monoksidom. Godišnja potreba za toplinskom energijom značajno određuje stupanj izolacije kuće. Pod pretpostavkom da će dobro izolirana kuća od 120 m² imati godišnju potrošnju topline od 12.000 kWh, električni bojler stvorit će godišnji trošak električne energije oko 12.000,00 kn (prema prosječnoj cijeni struje za 1 kWh).
Grijanje na struju je jedan od najpouzdanijih i najprikladnijih načina grijanja obiteljskih kuća. No, što možete učiniti da platite manju cijenu grijanja na struju? Vrijedi razmisliti o sljedećem:
- Ugradite spremnik tople vode
- Ne pregrijavajte prostorije
- Ne prekrivajte radijatore
- Senzore temperature postavite na optimalna mjesta
- Ispravno prozračite unutrašnjost kuće
Još jedan o načina smanjenja troškova grijanja na struju je ugradnja električnih radijatora koji omogućavaju komfor klasičnog grijanja. Imate mogućnost ili preinake postojećih (aluminijskih radijatora) ili kupnje gotovih radijatora. Nakon preinake radijatora montaža je jednostavna jer ih je potrebno vratiti na postojeće mjesto i uključiti u najbližu utičnicu. Ugradnjom električnih radijatora u kući koja je dobro izolirana, stvarate preduvjete da se grijete na struju po cijeni plina.
Grijanje na plin – najpopularnije u zgradama
Iako plinske instalacije kod ugradnje mogu biti i do šest puta skuplje od električnih, centralno grijanje na plin je najčešći oblik grijanja u višestambenim zgradama. Razlog je jednostavnost sustava i lako održavanje, ali i manji mjesečni utrošak u usporedbi sa strujom. Sustav funkcionira tako da se u plinskom kotlu (tzv. bojleru) zagrijava voda koja se cijevima transportira do radijatora ili u sustav podnog grijanja. Plin se koristi i kao energent kod samostojećih plinskih peći, odnosno plinskih kamina. Grijanje na ukapljeni naftni plin ne razlikuje se mnogo od onog na obični, izuzev toga što se plin skladišti u spremnicima. Ako se koristi smjesa propana i butana, zbog primjene za niskih zimskih temperatura, spremnik mora biti podzemni. Godišnja potrošnja plina za grijanja kuće od 120 m² iznosi oko 15.000 kWh energije plina (cca 1.600 m3 plina) što iznosi oko 5.000,00 kn.
Grijanje na lož ulje – prilično skupo
Kada se kao energent za grijanje kuće koristi lož ulje, princip rada je sličan onom kod plinskog grijanja. Ipak, za lož ulje potrebno je osigurati spremnik za skladištenje. Grijanje na lož ulje nije jeftino obzirom da je cijena nepredvidiva i podložna promjenama na svjetskom tržištu. Za grijanje kuće od 120 m² lož uljem godišnje je potrebno oko 2500 litara goriva što je približno oko 12.500,00 kn.
Grijanje na drva – niski troškovi ulaganja
Grijanje na drva je najkonzervativniji oblik grijanja, a i danas je najprihvatljiviji sustav grijanja, u ekološkom i ekonomskom smislu. U našoj se zemlji više od trećine kućanstava još uvijek ovako grije. Uz nisku cijenu drva kao energenta, ono je i potpuno obnovljiv izvor, upotreba je laka, a instalacija peći jednostavna. Međutim, sve te prednosti ne znače automatski da je drvo pravi izbor za svako kućanstvo. Peć i dimnjak treba redovito održavati i čistiti, te osigurati dovod svježeg zraka. Drva je potrebno imati gdje skladištiti, a loženje vatre zahtijeva pažnju i održavanje. Učinkovitost izgaranja je niska, jedva seže do 50%. Grijanje kuće od 120 m² drvom godišnje košta oko 6.000,00 kn, ako uzmemo da je očekivana potrošnja drva oko 18 m3 godišnje.
Grijanje na pelete – inovativno i učinkovito
Pelet ima kalorijsku vrijednost usporedivu s ugljenom. To su granule nastale prešanjem piljevine i drvenog otpada. Sagorijevaju se u kotlovima, a ovisno o veličini, unosu tople vode i vanjskoj temperaturi, kotao bez nadzora može raditi i po nekoliko dana. Kotao na pelet jednostavniji je za upotrebu od kamina, a kod skupljih modela postoji opcija automatskog uklanjanja pepela iz ložišta. Imajte na umu da i pelet treba skladištiti kao i drva. Spremnik treba redovito puniti (ovisno o kapacitetu), te čistiti pepeo kojeg ima manje nego kod drva. Za grijanje obiteljske kuće s površinom od približno 120 m², potrebno je oko 4 tone peleta godišnje što iznosi oko 8.000,00 kn. Obzirom da je cijena peleta promjenjiva, najbolje je kupiti pelet izvan sezone grijanja kad je cijena najniža.
Dizalica topline – ekološki i učinkovit izvor topline
Toplina iz okoliša (iz zemlje, vode i zraka) neprekidno je dostupna za korištenje, a dizalice topline mogu zadovoljiti sve potrebe obiteljske kuće za grijanje i pripremu tople vode. One prenose toplinsku energiju iz okoliša u sustav centralnog grijanja, a učinkovitost im je visoka i iznosi oko 300-400%. Mogu biti nadzemne i podzemne, a najvažnija je razlika što kod nadzemnih učinak ovisi o temperaturi vanjskog zraka, a kod podzemnih je temperatura konstantna. Međutim, što se tiče samih troškova ugradnje, to je i najskuplje rješenje, a zahtijeva i prostorne mogućnosti. Procijenjeno razdoblje nakon koje se ta investicija isplati je 5-7 godina.
Vrlo visoki troškovi ugradnje toplinskih crpki mogu se smanjiti zahvaljujući državnim subvencijama putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Ipak, u eksploataciji, takvo grijanje je ekološko i četiri puta jeftinije od standardnih metoda grijanja. Prosječni godišnji troškovi rada ovog sustava grijanja namijenjenog grijanju kuće na 120 m² otprilike su oko 3.000,00 kn godišnje.
Grijanje kuće – velika stavka u kućnom budžetu
Kućno grijanje je najveći operativni trošak. Prema procijenjenim podacima, na toplinsku udobnost trošimo do 70% budžeta kućanstva. To je razlog zašto se toliko pozornosti posvećuje izboru topline i goriva, a intenzivno se traže druga rješenja. Mogućnosti grijanja sada su ogromne, a nove se neprestano pojavljuju. Jedom kad ste instalirali sustav grijanja, to ne znači da ga neće mijenjati u budućnosti kako bi ga prilagodili promjenjivim normama i trendovima. Ako želite izračunati troškove instalacije grijanja u kući možete jednostavo procijeniti troškove putem ovog kalkulatora gradnje kuće.
