Osim temelja, zidovi obavljaju najvažniju konstruktivnu funkciju objekta. Promjene u dizajnu interijera često zahtijevaju rušenje zidova. Kako prepoznati koji je zid nosivi u stanu? Smije li se rušiti nosivi zid?
Nosivi zid – osnova konstrukcije
Nosivi zid je konstruktivni element zadužen za stabilnost i sigurnost objekta. To su vertikalne pregrade koje su odgovorne za siguran prijenos vlastite težine, težine stropova, zidova koji se nalaze na katovima, kao i krova na temelje. Njihov zadatak je također osigurati objektu odgovarajuću krutost.
Nosivi zidovi zbog svoje funkcije moraju ispunjavati specifične tehničke zahtjeve, odnosno odgovarajuću razinu otpornosti na požar, odgovarajuću nosivost, ali i toplinsku i zvučnu izolaciju. Stoga se za njihovu izradu koriste odgovarajući građevinski materijali.
Vrste nosivih zidova
Vanjski nosivi zidovi imaju ne samo konstruktivnu funkciju zgrade, već i izolacijsku. Toplinski i zvučno izoliraju unutrašnjost objekta. Takve strukture mogu biti jednoslojne i višeslojne.
Za razliku od vanjskih zidova, unutarnji nosivi zidovi imaju konstruktivnu i pregradnu funkciju. Kako bi ispunili svoju funkciju, moraju biti pravilno povezani radi ravnomjernog prijenosa opterećenja na temelje.
Materijali za gradnju nosivih zidova
Prije početka gradnje kuće potrebno je odabrati materijal za izradu nosivih zidova.
Opeka se ističe visokom izdržljivošću, čineći ga pouzdanim izborom za izradu zidova. Ističe se otpornošću na vatru, pružajući dodatni sloj zaštite u slučaju požara. Zvučna izolacija je još jedna značajna prednost. Iako doprinosi dobroj toplinskoj izolaciji, opeka je istovremeno krhka. Ova krhkost zahtijeva zaštitu od kiše i snijega.
Porobeton zahvaljujući svojoj poroznoj strukturi je iznimno lagan i istovremeno posjeduje odlična svojstva toplinske izolacije. Mekan i lagan za rad, a minimalni otpad nastaje prilikom rezanja, što olakšava proces gradnje. Osim toga, njegova dobra otpornost na požar čini ga sigurnim izborom za različite vrste zidova.
Betonski zid je snažan i izdržljiv. Njegova čvrstoća omogućuje dugovječnost konstrukcije, dok je istovremeno otporan na vlagu i mraz, čineći ga idealnim za različite vremenske uvjete. Zidovi od betona često se mogu ostaviti neožbukani, budući da materijal sam po sebi pruža dovoljnu estetsku i funkcionalnu vrijednost. Dodatno, beton je vatrootporan materijal, pružajući dodatni sloj sigurnosti u slučaju požara.
Kako prepoznati nosivi zid?
Najlakši način da utvrdite vrstu zida u svom domu je uvid u građevinski projekt. Ako ne raspolažete projektom, možete utvrditi vrstu zida na sljedeći način:
Raspored zidova: U višekatnim objektima, nosivi zidovi se obično naslanjaju jedan na drugi. Ako je zid prisutan samo na jednoj etaži, vjerojatno je riječ o pregradnom zidu.
Dilatacijski spoj: Ako primijetite sloj morta ispod žbuke na spoju zida i stropa, to ukazuje na pregradni zid. Dilatacijski spoj obično apsorbira minimalna pomicanja objekta i prisutan je kod pregradnih zidova dok je nosivi zid uvijek spojen sa stropom.
Debljina zida: Nosivi zidovi su obično deblji od 20 cm. Ako izmjerite debljinu zida i primijetite da je veća, vjerojatno je riječ o nosivom zidu.
Građevinski materijal: Nosivi zidovi u modernoj gradnji često su od armiranog betona, opeke ili porobetona, dok su pregradni zidovi često od gips kartona ili šuplje opeke.
Koja je razlika između pregradnog i nosivog zida?
Koja je točno razlika između nosivog i pregradnog zida? Razlikuju se po funkciji, ali i po načinu izvedbe.
Nosivi zidovi obično su puno širi, masivniji i čvršći. Tipična debljina nosivih zidova je oko 25 cm, ali kod starih kuća može biti i do 50 cm. S druge strane, treba naglasiti da pregradni zidovi nisu konstruktivni elementi zgrade, kao što je to slučaj s nosivim zidovima, te ne nose nikakva opterećenja. Njihova nosivost mora biti prilagođena samo vlastitoj težini zida i eventualno elementima koje želimo na njega postaviti, npr. police, kuhinjske elemente, teže slike i sl. Međutim, ono što je važno za pregradne zidove je njihova zvučna izolacija i otpornost na požar. Njihova debljina je oko 10-15 cm, a kod starih zgrada i do 20 cm.
Smije li se rušiti nosivi zid?
Često se događa da tijekom renoviranja stana/kuće želite pomaknuti zid kako biste povećali prostoriju ili kako biste dobili otvoreni prostor. Što ako se ispostavi da je taj zid nosivi? U tom slučaju potrebno je konzultirati građevinskog inženjera – statičara kako bi se sve radnje provele u skladu s propisima i sigurnosnim standardima. Samovoljno rušenje nosivog zida može završiti katastrofalno!
Prije početka rušenja nosivog zida, statičar će izraditi statički elaborat i provesti statički proračun. Ovi koraci su ključni kako bi se utvrdila nosivost zida i osiguralo da rušenje neće dovesti do oštećenja ostalih dijelova strukture. Statičar će temeljem izračuna odrediti vrstu i parametre potporne konstrukcije koja će zamijeniti zid – ugradnja metalnog ojačanja (čelične grede – IPE profili).
Smije li se rušiti nosivi zid u zgradi? Nosivi zidovi u stambenoj zgradi smatraju se zajedničkim dijelovima zgrade pa je potrebna prethodna suglasnost svih suvlasnika i podnošenje zahtjeva Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja.
Troškovi rušenja zida
Koliko košta rušenje zida? Cijena rušenja će prvenstveno ovisiti o materijalu od kojeg je izrađen zid, njegovoj debljini i visini. Svakako treba uzeti i sljedeće faktore koji mogu utjecati na povećanje cijene rušenja kao što su: pristunost instalacija u zidu, priprema prostora (zaštita, izmještanje namještaja i sl.), pozicija zida, te odvoz šute. Ako se radi o nosivom zidu od opeke, rušenje se može izvesti udarnim čekićem (štemalica) i košta 50-70 EUR/m2. U slučaju zida od armiranog betona, troškovi rušenja su veći jer se izvode posebnom dijamantnom tehnikom rezanja betona. Cijena rezanja betonskog zida iznosi 160-250 EUR/m2. Ako planirate renoviranje stana, možete provjeriti kalkulator cijena rušenja i demontaže i izračunati procjenu troškova navedenih radova.
